Kosa kao uspomena – neobičan običaj iz Viktorijanskog doba
Betoven je živeo u vreme u kojem je pravljenje uspomena od kose bio način na koji su ljudi izlazili na kraj sa smrtnošću. Tokom Viktorijanskog doba i muškarci i žene su nosili nakit sa kosom, koji se obično sastojao od pletenica smeštenih u igle, prstenje, ogrlice, narukvice, broševe, lance od satova. Postojali su venci od kose, slike pravljene od kose čak i skulpture. Zlato, gagat, emajl i sitni biseri često su ukrašavali kosu kao dodatni ukrasi.
Kosa je uglavnom dolazila od voljenog člana porodice, prijatelja. Takođe, bila je razvijena trgovina kosom uvezenom od stranaca – što duža, finija i neobičnije boje – to bolje.
Viktorijanska fascinacija kosom bila je deo ovog perioda preokupiranim smrću, uvek prisutnom pretnjom u danima kada je stopa smrtnosti bila visoka.
Pravljenje uspomena od kose je bio način na koji su ljudi iz Viktorijanskog perioda izlazili na kraj sa smrtnošću. Kao što ljudi obožavaju kosti svetaca, u Viktorijanskom periodu su čuvali ostatke svojih voljenih zadržavajući pramenove njihove kose. Na ovaj način bi držali svoje voljene blizu sebe, bukvalno i metaforično.
Betoven – kosa kao inspiracija za knjigu
Kada je veliki kompozitor preminuo, obožavaoci su gotovo iščupali svu njegovu kosu. U to vreme je bio običaj da se secne pramen kose za uspomenu. Jedna porodica je čuvala pramen Betovenove kose više od veka, pre nego što ga je napokon prodala kod Sotbija na aukciji za nešto više od 7000 dolara.
Kosu su kupila dva ljubitelja Betovena koja su je analizirala, nadajući se da će otkriti nešto o muzičarevom životu. Pramen su dali na DNK analizu. Rezultati su pružili zanimljive informacije o Betovenovom zdravstvenom stanju, ali i umetničkom integritetu.
Iako je čuveni kompozitor bio teško bolestan i trpeo velike bolove, nisu nađeni tragovi morfijuma. Pretpostavlja se da je razlog taj što je hteo da ima bistar um kako bi nesmetano nastavio sa radom.
Nađena je ogromna količina olova što ukazuje na to da je Betoven bio izložen trovanju olovom, što je moglo da utiče na mnoge njegove zdravstvene probleme uključujući i gluvoću.
Priču o Betovonovom pramenu i svima koji su došli u kontakt sa njim napisao je Rasel Martin u knjizi Beethoven’s Hair: An Extraordinary Historical Odyssey and a Scientific Mystery Solved.